Search
Close this search box.

Treća sezona Betonskih spavača od 9. 11. na HRT1

“Betonski spavači – Treći put” emitirat će se na Prvom programu HRT-a četvrtkom, a prva epizoda kreće 9. studenog nakon Dnevnika 3, u 23:15

Prva od četiri epizode dokumentarnog serijala  “Betonski spavači – Treći put” emitirat će se na Prvom programu HRT-a u četvrtak, 9. studenog nakon Dnevnika 3, u 23:15, a ostale tri epizode slijede u tjednom ritmu u istom terminu četvrtkom. Po emitiranju, epizode će biti dostupne i na online servisu HRTi.

Autori koncepta i scenaristi serije su Saša Ban, Maroje Mrduljaš i Nevenka Sablić, redatelj je Saša Ban, a voditelj Maroje Mrduljaš. Serijal je za HRT proizveo Hulahop, a producentica je Dana Budisavljević. Razvoj projekta podržali su Hrvatski audiovizualni centar i fond Kreativna Europa – MEDIA.

“Betonski spavači – Treći put”

Nakon Drugog svjetskog rata Jugoslavija i Hrvatska kao jedna od njezinih republika grade novo društvo između Istoka i Zapada. To je eksperiment je obilježen mnogim proturječnostima koje se odražavaju i u arhitekturi – važnom dijelu tog velikog društvenog projekta.

Na neobičnom putu od Zagreba do Beograda preko Zenice i Sarajeva do malog belgijskog grada Wevelgema kroz četiri epizode istražit ćemo arhitekturu koja je predstavljala temeljne vrijednosti tadašnjeg društva: federativnost, nesvrstanost, modernizaciju i antifašizam. Posjetit ćemo kuće, spomenike i gradove koji su te ideje utjelovili. Ispitat ćemo sudbinu arhitekture najvišeg simboličkog značenja koja je radikalnim povijesnim rezom izgubila prvotni smisao, ali ne kulturnu i društvenu važnost.

Možemo li prepoznati autnetnične društvene i arhitekonske vrijednosti i skinuti stigmu ideoloških neprijatelja s nekih od najvrjednijih primjera našeg urbanog naslijeđa?

Možemo li kritički sagledati ostvarenja jedne generacije i tako uspostaviti kontinuitet naše novije povijesti?

 

Mogućnost zajednice
Mogućnost zajednice

Epizoda: Mogućnost zajednice
Federativnost je bila ključna odrednica Jugoslavije, a ideja zajedništva u različitosti ostvarivala se i kroz arhitekturu. Posjetili smo zgradu nekadašnjeg Saveznog izvršnog vijeća u Beogradu koja, zamrznuta u vremenu, svjedoči o nestalom društvu koje danas djeluje sve zagonetnije. Odlazimo i u grad koji je bio simbol jugoslavenskog zajedništva – Sarajevo. Napuštena borilišta Olimpijskih igara održanih 1984. predstavljala su vrhunac sloge u očima svijeta, da bi samo nekoliko godina kasnije postala simbolom krvavog raspada. U Belgiji, središtu zajednice europskih država, pronašli smo jedno od najvažnijih djela naše arhitektonske povijesti. Paviljon Jugoslavije koji je Vjenceslav Richter projektirao za međunarodnu izložbu Expo 58, preživio je na najneočekivaniji način.

 

Između željeznih zavjesa
Između željeznih zavjesa

Epizoda: Između željeznih zavjesa
U drugoj polobici 20. stoljeća međunarodna zajednica je zaokupljenoj hladnim ratom i blokovskim podjelama. Jugoslavija predvodi u izgradnji Pokreta nesvstanih i i zauzima istaknutu poziciju  u svijetu na političkom, gospodarskom, kulturnom i znanstvenom planu. U takvom kontekstu brojna poduzeća pronalaze put na globalno tržište. Dojmljiva zgrada projektantske i građevinske tvrke Energoprojekt u Beogradu i danas svjedoči o izvozu znanja i tehnologija širem svijeta. Prostorno raskošni Sava centar, nekada okupljalište svjetske političke i kulturne elite, danas je privatiziran i nepovratno se mijenja u skladu sa zahtjevima današnjeg društva. Ogromni kompleks Brodarskog instituta u Zagrebu još do nedavno bio je svjetski relevantna znanstvena institucija i uspješni istraživački centar, danas ga čeka neizvjesna budućnost.

 

Grad radnika i arhitekata
Grad radnika i arhitekata

Epizoda: Grad radnika i arhitekata
Modernizacija i industrijalizacija bile su temeljne ideje socijalističke Jugoslavije, dio velikog plana preobrazbe ruralne zemlje u moderno društvo. Odlazimo u Zenicu, bosanskohercegovački grad koji je odličan primjer cjelovitog planiranja ali i kontrovezi modernizacije. Intenzivan istovremeni rast grada i industrije osiguran je promišljenim urbanizmom čije nasljeđe i danas podiže kvalitetu života građana, dok je pak problem zagađenja potaknuo i razvoj ekološkog pokreta. Promjenom političkog sistema  nekadašnji partnerski odnos grada i željezare se mijenja. Obimne javne instutucije koje je finacirala željezara izgubile su svojeg pokrovitelja, a njihova vrijedna arhitektura prepoznata je kao kulturna vrijednost ali i prepuštena propadanju.

 

Smrt fašizmu, sloboda ostalima
Smrt fašizmu, sloboda ostalima

Epizoda: Smrt fašizmu, sloboda ostalima
U socijalističkoj Jugoslaviji su izgrađeni brojni spomenici i zgrade koje su komemorirale žrtve i afirmirale borbu protiv fašizma. Raspadom države ta arhitektura gubi pokrovitelja i društvenu ulogu. Čak i spomenici najviše kulturne vrijednosti, poput onog Vojina Bakića na Petrovoj gori, prepušteni su propadanju. U Kumrovcu, simbolički jednom od najznačajnijih mjesta tadašnje države, nalaze se ambiciozne zgrade Političke škole i Spomen-doma. Imale su turbulentnu povijest, no usprkos svojim potencijalima, one stoje prazne i propadaju. U Sarajevu je nekadašnji Muzej Revolucije zahvaljujući zaposlenicima i bez podrške države, uspio zadržati povijesni kontinuitet i ostati važno mjesto promišljanja progresivnih društvenih vrijednosti.

 

 

TRI SEZONE BETONSKIH SPAVAČA
Dokumentarna serija Betonski spavači prezentira modernu arhitekturu u Hrvatskoj i zemljama bivše Jugoslavije – području jedinstvenom po velikom broju napuštenih, neiskorištenih, zapuštenih ili ruševnih zgrada iz druge polovice 20. stoljeća. Prva sezona pod nazivom Izgubljena arkadija bavila se turističkom arhitekturom na Jadranskoj obali, koja je zagovarala društvenu i ekološku odgovornost u daljnjem razvoju. Zapuštanje i rušenje pojedinih izuzetnih turističkih zgrada i kompleksa ukazuje na kulturne, socijalne te ekonomske iracionalnosti.  U drugoj sezoni, naslova Nedovršene modernizacije, pogled je bio usmjeren prema projektima koji su bili pokretači modernizcijskih procesa, a s promjenom socio-političkih okolnosti, našli su se u procijepu između velikih, ponekad i pretjeranih izvornih ambicija te suženih suvremenih perspektiva. Treća sezona naziva Treći put bavi se vezom između arhitekture i središnjih ideja jugoslavenskog socijalističkog sustava koje su po brojnim pitanjima ujedno i vrijednosti globalnog modernizma. Raspadom Jugoslavije, arhitektura najvišeg simboličkog i urbanog značenja izgubila je izvorne funkcije, ali ne i kulturne te društvene potencijale.

 

DRUGE VIJESTI
U pripremi treća sezona “Betonskih spavača”
07.02.22.
Diana Budisavljević
“Dnevnik Diane Budisavljević” pogledajte online
16.02.22.
U produkciji Hulahopa rade se tri nova dokumentarca
17.03.22.