Betonski spavači – Nedovršene modernizacije

režija

4 x 52 min

Druga sezona

Sinopsis

Dok smo u prvoj sezoni gledali napuštene hotele na Jadranskoj obali, u drugoj sezoni  ‘Betonskih spavača’ podnaslovljenoj ‘Nedovršene modernizacije’ gledamo primjere vrhunske modernističke arhitekture 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća koja je svojim sadržajima, ali i prostornim koncepcijama služila emancipaciji građana. Iako je priznata kao kulturno dobro, danas je prekrivena patinom nebrige i društveno-ekonomske nemoći da revitalizira velike građevine i javno dobro tog vremena.

Prva epizoda naslovljena ‘Zagrebački velesajam, nesuđeno središte grada’ bavi se Velesajmom koji je bio važan dio urbanog identiteta Zagreba i mjesto prezentacije brojnih tehnoloških dostignuća te modernih oblika i načina života koji će tek djelomično zaživjeti u svakodnevici građana Zagreba, Hrvatske i Jugoslavije. Izgradnja Velesajma bila je prva velika graditeljska akcija na južnoj strani rijeke Save s vizionarskim projektom stvaranja velikog središta Novog Zagreba. Ideja nije realizirana, a Zagrebački velesajam, zaštićen kao kulturno dobro – s 561.000 četvornih metara, 40 paviljona, 12 kilometara asfaltirane ceste i vlastitim vodocrpilištem – danas je u stanju poluživota: niti je napuštena industrijska zona niti je primjereno iskorišten.

Druga epizoda, ‘Uređaji emancipacije’ bavi se arhitekturom koja postaje važan instrument poslijeratne obnove te se širom Jugoslavije grade multifunkcionalni centri – domovi kulture čija je ideja bila povezivati edukaciju, kulturu, zabavu i politički život. Urbanističke zamisli i akcije nastojale su transformirati provincijalne gradove u globalne metropole, a mala mjesta približiti tada suvremenim kretanjima. Posjećujemo nekadašnje Radničko sveučilište Moša Pijade u Zagrebu, domove kulture u Nikšiću i Kolašinu u Crnoj Gori te u Konjicu u BiH i bivši Dom JNA u Komiži na Visu. Je li njihov opstanak moguć ili oni ostaju tek simbol velikih ambicija?

U trećoj epizodi odlazimo u Split, fascinantni primjer kontinuiteta urbane kulture od antičkih vremena do modernizma. Epizoda ‘Split, između plana i kaosa’ bavi se nedovršenim urbanističkim fenomenom Splita 3, jednim od najnaprednijih modernističkih naselja na svijetu izgrađenog 1970-ih godina prema modernističkim principima slobodnostojećih gradova pod slovenskim timom Mušič-Bežan-Starc. No, paralelno uz izgradnju skladno proporcioniranih zgrade Splita 3, niče i divlja stambena gradnja koja ga okružuje. Planovi i deregulacija koegzistiraju, uzorna uređenost sudara se s totalnim kaosom, grad i njegova suprotnost. Suprotne se tendencije isprepliću, ali određena vremena donose dominaciju jedne od njih.  Forma grada preslika je društva, a u ovoj epizodi to iščitavamo na fascinantnom primjeru splitskog arhitektonskog kolaža.

Posljednja epizoda serijala donosi priču iz Skoplja. ‘Grad koji je bio premoderan’ priča je o nedovršenoj modernizaciji grada koji nije bio spreman na modernizam. Nakon proglašenja makedonske neovisnosti i organskog razvoja grada Skoplja, 1963. godine dolazi do traumatskog reza u procesu razvoja i modernizacije grada katastrofalnim potresom. Iste se godine organizira međunarodni natječaj za centar grada na kojem pobjeđuje Kenzo Tange, rodočelnik japanskog metabolističkog pokreta u arhitekturi i posljednje avangarde koji s Isozakijem prvi put primijenjuje metabolističke koncepte izvan Japana. Skoplje postaje globalni pokazni grad budućnosti i anticipira neke od koncepcija koje se tek danas ostvaruju, no ambiciozna ideja biva tek djelomično realizirana. Ogoljena brutalistička arhitektura nežbukanog betona, istovremeno arhaična i futuristička ne radi kompromise, već gradi novi svijet – no radi li se o megalomanskom projektu nemogućem za život? U epizodi se dotičemo i aktualne makedonske političke nomenklature u poduhvatu preokretanja povijesti kroz građenje – autentični modernizam zamijenjuje lažni barok koji reprezentira lažno konstruirani nacionalni identitet.

REDATELJ
Saša Ban

SCENARISTI
Saša Ban, Maroje Mrduljaš, Nevenka Sablić

PRODUCENTICE
Miljenka Čogelja, Dana Budisavljević

SNIMATELJ
Hrvoje Franjić

MONTAŽERI
Vanja Siruček, Nina Velnić

SKLADATELJ
Nenad Kovačić

DIZAJN ZVUKA
Martin Semenčić

PRODUKCIJA
HULAHOP d.o.o. za HRT, 2018.

UREDNICA
Gordana Mrđen

POVEZANI PROJEKTI
DRUGI PROJEKTI
režija:
U kinima od: 20. ožujka 2025.
U kinima od: 20. veljače 2025.
U kinima od: 6. veljače 2025.