Betonski spavači – Treći put

Nakon Drugog svjetskog rata Jugoslavija i Hrvatska kao jedna od njezinih republika grade novo društvo između Istoka i Zapada. Eksperiment je to obilježen mnogim proturječnostima koje se odražavaju i u arhitekturi – važnom dijelu tog velikog društvenog projekta.

Na neobičnom putu od Zagreba do Beograda preko Zenice i Sarajeva do malog belgijskog grada Wevelgema kroz četiri epizode istražit ćemo arhitekturu koja je predstavljala temeljne vrijednosti tadašnjeg društva: federativnost, nesvrstanost, modernizaciju i antifašizam. Posjetit ćemo kuće, spomenike i gradove koji su te ideje utjelovili. Ispitat ćemo sudbinu arhitekture najvišeg simboličkog značenja koja je radikalnim povijesnim rezom izgubila prvotni smisao, ali ne kulturnu i prostornu važnost.

Možemo li prepoznati autnetnične društvene i arhitekonske vrijednosti i skinuti stigmu ideoloških neprijatelja s nekih od najvrjednijih primjera našeg kulturnog naslijeđa?

Možemo li kritički sagledati ostvarenja jedne generacije i tako uspostaviti kontinuitet naše novije društvene i urbane povijesti?

Epizode

Mogućnost zajednice – U prvoj epizodi treće sezone bavimo se jednom od osnovnih postavki socijalističke Jugoslavije – federativnošću. Ideja zajedništva materijalizirala se i kroz arhitekturu najvišeg simboličkog značaja. Ta je arhitektura danas izgubila prvotni smisao, no ne i svoju kulturnu važnost. Što se danas događa s prostorima koji su nekada predstavljali zajedništvo doznajemo na putu od Beograda preko Sarajeva do Belgije.

Između željeznih zavjesa – Brojna poduzeća iz socijalističke Jugoslavije svoje mjesto na globalnom tržištu pronalaze u kontekstu pozicije «trećeg puta» i Pokreta nesvrstanih. Grade se kompleksi  koji odražavaju tehničku, znanstvenu, kulturnu pa i političku povezanost zemlje. S promjenom geopolitičke situacije i političkog sistema ti prostori gube svoje međunarodno značenje. U drugoj epizodi Betonskih spavača bavimo se ambicoznom globalnom arhitekturom koja je prisiljena naći svoju novu lokalnu ulogu.

Grad radnika i arhitekata – Treća epizoda bavi se poslijeratnom modernizacijom i industrijalizacijom na primjeru jednog grada. Zenica u središtu Bosne i Hercegovine utjelovljuje taj pothvat u kojem je arhitektura igrala važnu ulogu. Izrasla oko željezare, u Zenici su ostvarene modernističke vizije planskog usklađivanja  urbanizacije, prirode i industrije. Industrija je podupirala razvoj javnih sadržaja, no bila je i izvor ekoloških izazova. Istražit ćemo kako su grad i industrija nekoć živjeli u simbiozi te što je od toga ostalo danas kada su te veze prekinute.

Epizoda: Smrt fašizmu, sloboda ostalima – Posljednja epizoda treće sezone bavi se spomenicima i zgradama koje su obilježavale borbu protiv fašizma. Što se danas, u vremenu društvene polarizacije, može učiniti s memorijalnim prostorima i spomeničkom baštinom antifašizma? Mogu li ambiciozno projektirana mjesta političke edukacije i drugih rituala socijalističkog sustava zadržati izvornu zamisao zagovaranja progresivnih vrijednosti ili im se uloga svodii na filmske kulise, prodaju ili rušenje? Treba li antifašizam svoje prostore i danas?